Svi su se mediji, ukljuÄujući i nacionalnu televiziju prenapregnuli da izviÄu sjajni uspjeh naÅ¡ih mladića. Tako je u online izdanju Jutarnjeg lista Älanak gromoglasno naslovljen ‘Hrvatski informatiÄari opet svjetski prvaci!’. Prenosi se u stvari agencijska vijest koja zapoÄinje ovako:
“ZAGREB – Nakon proÅ¡lotjedne ekipne pobjede na jednom od najprestižnijih svjetskih informatiÄkih natjecanja TopCoder, uÄenici V. zagrebaÄke gimnazije isti su uspjeh ponovili na natjecanju ACSL (American Computer Science League) održanom u subotu kraj Houstona, izvijestili su voditelji pobjedniÄke hrvatske ekipe.”
Nekoliko problema je u ovoj vijesti i njezinoj prezentaciji.
(1) Rezultati jesu vrhunski
Prvi je problem moj: ne bih želio da me se krivo razumije. Čestitam mladim programerima na vrijednim uspjesima. Nema nikakve mrlje na njihovim rezultatima. Njihove vrhunske domete prljaju oni koji te rezultate namjerno ili iz neznanja krivo prezentiraju.
(2) Prezentacija je, blago reÄeno, neprimjerena rezultatima
Kod nas je redovita pojava da se vrhunski dometi nekih naÅ¡ih sunarodnjaka, pa i vrhunski svjetski dogaÄ‘aji, traljavo prate tj. prenose. U ovom sluÄaju vjerojatno se radi o kombinaciji neupućenosti, fuÅ¡eraja i nacionalnog zanosa. Vrhunski rezultati mladih programera neki ne-vrhunski novinar je netoÄno prezentirao. A Jutarnji je vjerojatno agencijsku vijest dožutio naslovom iz kojega se zakljuÄuje da se radi o svjetskom informatiÄkom prvenstvu. NaÄin rada naÅ¡ih novinara oslikava napomena iz koje se vidi kako su izvjeÅ¡taj pripremili voditelji hrvatske ekipe.
(3) Krivi prikaz razine i znaÄaja natjecanja
U konkretnom sluÄaju nije rijeÄ ni o kakvom svjetskom prvenstvu informatiÄara, već o dva natjecanja programera (programiranje je samo jedna ‘grana’ informatike), od kojih Topcoder možda i spada u znaÄajnija natjecanja, ali ACSL svakako ne. Radi se o seriji online natjecanja gdje se pojedinci i ekipe natjeÄu online, dakle putem intereneta iz cijelog svijeta u brzini i toÄnosti programiranja. Formiraju se tablice uspjeÅ¡nosti. Topcoder je u stvari online site koji je od takmiÄenja napravio unosan posao. Ima oko 5000 aktivnih uÄesnika koji godinama skupljaju bodove i novÄane nagrade u raznim kategorijama. U nekim se kategorijama na kraju održavaju i zavrÅ¡na takmiÄenja u živo. Na zavrÅ¡nicu se pozivaju najbolji natjecatelji, ali ne dolaze svi pozvani, te je ono oslabljeno u odnosu na online ‘kvalifikacije’. Sponzori za pobjednike osiguravaju stipendije. Jedno od pravila o podjeli nagrada je vrlo znakovito: natjecatelji iz Kube, Irana, Iraka, Libije, Sjeverne Koreje, Sudana i Sirije ne mogu unovÄiti nagrade.
Iako na Topcoder online natjecanjima uÄestvuje oko 5000 informatiÄara, brojne su kategorije, podjela po iskustvu, regijama itd., te nikako ne stoji da su naÅ¡i tajecatelji prvi izmeÄ‘u 5000 njih iz cijelog svijeta.
Takva natjecanja autori tj. biznismeni koji ih organiziraju vole atribuirati kao svjetska, no ona nisu reprezentativna na svjetskoj razini. ÄŒitav je niz zemalja koje bi mogle po kvaliteti tu uÄestvovati, ali ne uÄestvuju. Atribucija ‘svjetsko’ stoji utoliko Å¡to su uÄesnici sa raznih strana svijeta. Na ovogodiÅ¡njem finalnom takmiÄenju TopCoder High Scool (na kojem su se naÅ¡i opoÅ¡tenili) uÄestvovali su pojedinci i ekipe iz slijedećih zemalja: SAD-a, Kine, Rusije, Australije, Poljske, Rumunjske, Kazahstana, Kanade, Bugarske, Hrvatske i Ukrajine. Ni jednog predstavnika iz Zapadne Europe!
ACSL je ameriÄko natjecanje otvorenog tipa puno manjeg znaÄenja, a i nagrade su znatno manje. Istina je da oni organiziraju natjecanja preko 28 godina, ali i da postoje raznorazna natjecanja, od kojih je ono o kojemu se piÅ¡e ovih dana staro tek dvije godine. Njegovi konaÄni i potpuni rezultati tek će biti objavljeni.
Žalosno je da se mladim ljudi u fazi formiranja ovako manipulira i da ih se poduÄava netoÄnom izvjeÅ¡tavanju, uveliÄavanju.
Ako je netko osvojio broncu onda mu ne treba tepati da je u stvari osvojio zlato.
Živili mladi programeri! Doli fušeraj, žutilo i neobjektivnost medija!