1. Koliki je životni vijek kartice?
Životni vijek kartice je ograniÄen i izražava se brojem pisanja na nju. Pod pisanjem se podrazumijeva promjena sadržaja kartice, pa je i brisanje sadržaja na kartici pisanje. Kartice starije generacije omogućavale su oko 10 000 pisanja, a danaÅ¡nje kvalitetnije kartice oko 100 000.
To znaÄi kako se uz sadaÅ¡nji trend razvoja tehnologije možemo osloniti na te dugotrajnije kartice do kraja njihova tehnoloÅ¡kog vijeka, tj. ne trebamo voditi raÄuna o broju pisanja. Malo matematike: ako je tehnoloÅ¡ki vijek kartice 10 godina, to znaÄi 10 000 pisanja godiÅ¡nje, oko 30 dnevno. Uz realniji broj od 3 pisanja dnevno, kartica bi nas služila 100 godina. Znate nekoga tko bi uspio istroÅ¡iti takvu karticu?
2. Koliko Äesto trebam formatirati karticu?
Mnogi preporuÄuju uÄestalo formatiranje kartice. Nije baÅ¡ jasno zaÅ¡to, ali pretpostavljam kako su u pitanju povijesni razlozi. Jedan je razlog karakteristika sistema datoteka kojim se koristi kartica tj. ureÄ‘aj, a drugi je troÅ¡enje kartice. Formatiranje kartice smatra se jednostavnijim naÄinom brisanja sadržaja kartice kojim se Å¡tedi broj mogućih pisanja na karticu. U smislu trajnosti kartice i brisanje je pisanje.
Broj pisanja koji može potrošiti karticu odnosi se na jednu memorijsku jedinicu, a ne karticu u cjelini. Naime ako se potroši jedna memorijska jedinica kartica je gotovo neupotrebljiva, tj. postaje nepouzdana i bolje ju je baciti nego pokušavati koristiti.
Kod formatiranja na karticu se zapisuju uvijek isti podaci na isto mjesto pa je broj pisanja jednak ili moguće Äak i veći nego kod brisanja pojedinaÄnih datoteka. Dakle Å¡to se troÅ¡enja kartice tiÄe formatiranje kartice ne pomaže.
DatoteÄni sistem koji se koristi na karticama nije u potpunosti standardiran te postoje razlike u implementaciji. Takodjer je pravljen za medije manje veliÄine te je dosta neefikasan u koriÅ¡tenju prostora i brzini pristupa. Moguće je da se vremenom ili zbog uporabe na neodgovarajućim ureÄ‘ajima dio kapaciteta kartice izgubi, pristup kartici se uspori, a moguće su i pojave greÅ¡aka. Zbog toga je dobro povremeno formatirati karticu jer to uklanja probleme koji nastaju uslijed nesavrÅ¡enosti datoteÄnog sistema.
Formatiranje kartice ne briÅ¡e cijeli sadržaj, te je obrisane datoteke na kartici moguće u sluÄaju nenamjernog brisanja moguće povratiti, ali je ista stvar i sa obrisanim pojedinaÄnim datotekama na kartici. Naime formatiranjem ili brisanjem ne uniÅ¡tava se cjelokupni sadržaj kartice tj. datoteke već samo jedan dio, te je moguće, posebnim programima povratiti brisani sadržaj.
3. ZaÅ¡to svi savjetuju da se na kartice spojene na raÄunalo niÅ¡ta ne piÅ¡e niti briÅ¡e već samo sadržaj prepiÅ¡e na raÄunalo?
DatoteÄni sustav koji koriste kartice nije standardan i ne podržava ga svaki ureÄ‘aj na jednak naÄin. Kako je primarna svrha uporaba kartice u npr. fotoaparatu za snimanje fotografija onda je dobro zaÅ¡titi pouzdanost kartice prepuÅ¡tajući fotoaparatu da radi sve operacije pisanja i brisanja. To je vremenom postalo praktiÄno pravilo.
Radi se o izbjegavanju mogućnosti, no nije svaka konkretna situacija jednaka. Ukoliko ste, krÅ¡eći ta pravila, pisali po kartici preko raÄunala i niste uoÄili nikakve probleme poput gubitka kapaciteta, usporenja kartice ili nemogućnosti da se neka datoteka zapiÅ¡e na karticu, moguće je da su vaÅ¡i ureÄ‘aji kompatibilni u sustavu rada s datoteÄnim sistemom te se ne morate posve držati gornjeg pravila.
Najbolje je sluÅ¡ati upute proizvoÄ‘aÄa ureÄ‘aja.
4. Kako Äuvati karticu?
Svoj životni vijek kartica će doživjeti ukoliko postupate po uputama proizvoÄ‘aÄa kartice i ureÄ‘aja u kojemu je koristite. Osim mogućnosti kvarova u datoteÄnom sistemu koji se jednostavno otklanjaju formatiranjem, važno je zaÅ¡tititi karticu od vanjskih utjecaja koji mogu poremetiti njenu pouzdanost. Jeftinije kartice danas možete kupiti u raznim kvalitetama i po vrlo niskim cijenama. One imaju manje jamstvene rokove, generalno su loÅ¡ije kvalitete i dolaze u slabije opremljenim pakiranjima. Kvalitetnije kartice većih kapaciteta i boljih osobina, posebno veće brzine pisanja, uglavnom su skuplje i proizvodi ih manji broj, uglavnom renomiranih proizvoÄ‘aÄa. Dolaze u bolje opremljenim pakiranjima, Äesto s kvalitetnim uputama, softverom za obnavljanje datoteka, pa Äak i ÄitaÄima koji odgovaraju njihovim karakteristikama.
U pogledu rukovanja karticama najbolje je proÄitati i posluÅ¡ati upute proizvoÄ‘aÄa kartice i ureÄ‘aja u kojemu karticu koristimo. Evo nekoliko generalnih preporuka.
Karticu treba zaÅ¡tititi od neodgovarajućih temperatura prema specifikacijama kartice, a one mogu biti razliÄite. No kod preniskih temperatura i brzih promjena moguće je da doÄ‘e do kondenzacije unutar kartice te kartica prestane funkcionirati. Karticu stoga pri naglim promjenama ekstremnih temperaturnih uvjeta treba ponovno poÄeti koristiti tek nakon nekog vremena u kojem se ona adaptira na novonastale uvjete.
Karticu koju ne koristite Äuvajte u Äistom. NeÄistoća se naime može unijeti u ureÄ‘aj skupa s karticom, te oneÄistiti unutraÅ¡njost ureÄ‘aja. Moguće je pritom oneÄistiti kontakte kartice i izazvati probleme s Äitljivošću kartice. Kartice najÄešće dolaze u plastiÄnim kontejnerima u kojima ih možete Äuvati kada ih ne koristite.
ÄŒuvajte kartice od jakog zraÄenja, magnetizma, vlage, loma i pritiska.
Izbjegavajte vaÄ‘enje kartice iz ureÄ‘aja dok je ukljuÄen. Kod fotoaparata to znaÄi da ga najprije ugasite, a potom izvadite karticu. Naravno da prije gaÅ¡enja aparata trebate priÄekati da se spremi slika ako se u tom trenutku joÅ¡ sprema, inaÄe se može dogoditi da izgubite tu zadnju sliku.
Dobro je na poÄetak kartice spremiti kao prvu sliku svoje podatke. U sluÄaju gubitka kartice pronalazaÄ Ä‡e znati gdje da poÅ¡alje karticu.
Nepoštivanje navedenih preporuka ne mora nužno dovesti do kvara kartica, postupanje po preporukama ne mora nužno karticama produžiti životni vijek, ali svakako će umanjiti mogućnost kvara.
5. Komu je namijenjen ovaj FAQ? Tko je autor?
Ovaj FAQ o memorijskim karticama prvenstveno je namijenjen vlasnicima digitalnih fotoaparata, ali i svih drugih ureÄ‘aja koji koriste memorijske kartice kao Å¡to su: mobiteli, dlanovnici (palm raÄunala), playeri, digitalne kamere.
Autor je Zdravko Blagdan poznatiji kao Blagi.
Za pripremu ovog FAQ-a koristio sam razne internetske izvore, osobno iskustvo. Posebni poticaj za ovaj FAQ dali su mi korisnici sjajne news grupe news://hr.rec.fotografija.digitalna/
Najnoviju veriziju FAQa uvijek ćete naći na: https://blog.blagi.net/memorijske_kartice_faq/
Primjedbe su dobrodošle.
Print This Page
Pingback: blagi » Blog Archive » Novo: ÄŒesto postavljana pitanja o memorijskim karticama
Blagi fala ti za ovaj faq. upravo ono sta mi je tribalo.