Nemam obiÄaj pisati potpuno pozitivno o nekoj temi jer pohvale mogu uljuljkati nekoga u slatki sanak, a pokude mogu biti konstruktivne jer teže poboljÅ¡anju. Na ovom blogu postoje samo dvije iznimke i u obje sam promaÅ¡io.
PiÅ¡ući ‘Odu spliskoj vodi’, zanemario sam neke detalje, tj. nisam ni pomislio na njih. I odmah sam dobio povratni komentar kako ta voda koju hvalim sadrži teÅ¡ke metale. PokuÅ¡ao sam saznati detalje o tome na nekim službenim stranicama, ali nisam uspio. Onda je iz mutnih internetskih voda izronio Älanak pod naslovom ‘Voda je novo zlato’ i podnaslovom:
“UnatoÄ pitkoj vodi iz vodovoda, sve viÅ¡e pijemo flaÅ¡iranu vodu. U nordijskim zemljama i Nizozemskoj popije se tri puta manje flaÅ¡irane vode. ZaÅ¡to Hrvati kupuju vodu kad je ima i dobre i dovoljno?”
Zanimljivi su mi slijedeći dijelovi tog teksta:
“Postavlja se pitanje zaÅ¡to i Hrvati ne slijede taj primjer kad Hrvatska kao jedna od rijetkih zemalja obiluje izvorima pitke vode. Unescovo je istraživanje po bogatstvu pitke vode Hrvatsku svrstalo na visoko peto mjesto u Europi, a sedmo u svijetu u konkurenciji 188 zemalja!
Rezultati ispitivanja World Water Developmenta pak govore kako Hrvatska ima Äak 20 posto viÅ¡e rezervi pitke vode negoli je potrebno za potroÅ¡nju. Laboratorijska istraživanja ispravnosti vode u Hrvatskoj provode se na izvoriÅ¡tu, nakon procesa prerade, u spremnicima i u vodovodnim mrežama, a poruka Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo je jasna – voda u kućanstvima je zdravstveno ispravna. “
Dakle (statistiÄki gledano) imamo u Å¡pinama vodu dobre kvalitete ali kupujemo preskupu vodu iz boca i boÄica. ZaÅ¡to smo tako glupi i rastroÅ¡ni? Pa nismo ni glupi ni rastroÅ¡ni nego neinformirani. Ispada da sve o naÅ¡oj vodi znaju svi u svijetu, pa i Hrvatski zavod za zdravstvo, ali ne znamo mi. Tko je kriv? Pa izravni krivac je Hrvatski zavod za javno zdravstvo koji taji rezultate svojih poslova iako mu u imenu trubi atribucija JAVNO. Tko uopće zna obavljaju li se analize pitke vode i kakvi su rezultati? ZaÅ¡to bih vjerovao statistiÄkoj reÄenici koja govori o prosjeku, ali baÅ¡ niÅ¡ta ne kaže o vodi koja kaplje u mojoj Å¡pini. Takav pristup je dobar politiÄarima jer njime mogu manipulirati, ali nije ni od kakve koristi obiÄnim vodopijama.
Ilustracija M.B.
Istražujući na internetu kvalitetu naÅ¡e toliko hvaljene pitke vode nije da nisam naiÅ¡ao ni na Å¡ta. Ima nekakvih stranica, nekakvih doktorata, znanstvenih radova, simpozija, seminara, znanstvenih terima i formula, ali ne i razumljivih rezultata ispitivanja pitke vode koja se, kao, redovito provode. Za koga se provode? Gdje se objavljuju rezultati? Zar naÅ¡a administracija oÄekuje da joj zapjevamo serenade u slavu, pod Å¡alterske prozorÄiće, u poniznom položaju pred njihovom uzviÅ¡enošću i zatražimo podatke o kvaliteti vode? Iako imaju internet stranice nisu upoznati sa njihovim smislom, to je njima tek ukras ispod nosa (ako je ukras jer su im stranice odreda loÅ¡e i zastarjele). Obavezuju li ih zakoni i pravilnici osim na ispitivanja pitke vode i na objavu rezultata svima (a ne samo njima) na najpogodniji, najbrži i najjeftiniji naÄin i oblik u danaÅ¡nje doba?
NaiÅ¡ao sam i na ovu tragikomiÄnu reÄenicu, sliku naÅ¡eg doba i stanja kulture, na siteu Zavoda za javno zdravstvo grada Zagreba :
“Sve dodatne informacije o tijeku i financijskim troÅ¡kovima analiza, koji ovise o vrsti uzorka i vrsti analiziranih parametara, mogu se dobiti na tel.: 01/ 4696 212.”
S druge strane Ministarstvo zaÅ¡tite okoliÅ¡a, prostornog ureÄ‘enja i graditeljstva na svojim stranicama redovito objavljuje podatke o kvaliteti vode u kojoj se kupamo. ZnaÄi slika informacijskog stanja nije totalno crna, no moj je dojam da nije taj duh novoga doba zahvatio cijelo druÅ¡tvo već samo neke njene segmente i samo neke regije. Vjerojatno ovisi o pojedincima koji hoće i mogu.
Lakše je reklamirati da si nešto napravio nego to i napraviti.